FEDRA LEKTIRA PDF

You are on page 1of 2 Search inside document Fedra Jean Racine 1. Jedna od osnovnih odrednica klasicitstike drame koja se oituje na Fedri je da se cijela radnja odvija u jednom danu i na jednom mjestu, u peleponeskom gradu Trezeji. Fedrini likovi uzeti su iz grke i rimske mitologije i plemenita su karaktera, a to najbolje vidimo na primjeru hrabrog Hipolita koji ocu priznaje da voli mladu Ariciju te nain na koji eli otii od Fedre. Hipolit zapravo ne eli razoarati oca pa zato nije rekao da mu je Fedra priznala da ga voli nego je izjavio da eli ii u lov na nemani.

Author:Muzragore JoJotilar
Country:Slovenia
Language:English (Spanish)
Genre:Environment
Published (Last):26 December 2014
Pages:169
PDF File Size:10.31 Mb
ePub File Size:11.61 Mb
ISBN:815-4-96032-951-9
Downloads:39880
Price:Free* [*Free Regsitration Required]
Uploader:Yozshulrajas



U njoj se obradjuju sizei koje pjesnik nalazi u historiji ili u antickim legendama. Za razliku od Sekspirove tragedije, u kojoj se obicno cijela radnja prikazuje na sceni, u klasicistickom teatru licnosti samo govore, a o dogadjajima koji su se dogodili izvan scene saznajemo samo iz njihovih monologa. Zato je dramski interes pomjeren sa fizickih zbivanja na psiholoska stanja, koja same licnosti analiziraju u svom govoru.

Taj govor je visoko poetiziran u pravilnim rimovanim stihovima od 12 slogova tzv. Dramska radnja je od pocetka usmjerena ka tragicnom ishodu, jedinstvena i bez epizoda, odvija se u kratkom vremenskom razdoblju i na jednom mjestu tzv. Tragicki junak je sredisnji lik svake tragedije.

Taj lik postaje zrtva svoje sudbine i prozivljava nesrecu koja mu je vec od prije sudjena. On krsi pravila koja su mu postavljena od strane drustva ili u nekim slucajevima bozanstva. Bori se izmedju drustvenih i moralnih zakona , zakona na kojima se zasnivaju odnosi u njegovoj okolini i svojih moralnih ubjedjenja.

Cesto je rastrgan izmedju onog moralnog i nemoralnog, ispravnog i pogresnog, ideala i stvarnosti Svaki tragicki junak sa sobom nosi tragicku krivicu koju je nemoguce izbjeci, krivicu koju on sam nije zasluzio nego je tako zapisano u njegovoj sudbini. Mora se suociti sa svim sto se desava u njegovom zivotu i na kraju pretrpiti veoma strogu kaznu, mora zrtvovati svoj zivot. Medjutim, smrt za takav lik ne predstavlja i najgoru mogucu kaznu, jer je teze zivjeti u svijetu koji se suprotstavlja svim njegovim nacelima i nacinu zivota nego umrijeti.

Lakse je izgubiti zivot nego svakodnevno prozivljavati tu patnju i boriti se sa svojom krivicom, sa ljudima i bogovima oko sebe. Tragicki zavrsetak predstavlja smrt takvog junaka i smrt drugih likova ciji zivoti su isprepleteni tom kobnom sudbinom tragickog junaka.

Aristotel predstavlja prvog teoreticara trgadije i on smatra da u svakoj tragediji mora postojati katarza. Tragedija mora izazvati sazaljenje u ocim gledalaca ili citalaca.

Zivot tragicnog junaka je tezak i njegova borba je bezizlazna. Tragicki junak predstavlja osnovu tragedije i bez njega tragedija ne postoji. Fedrina tragicka krivica Fedra predstavlja, u svakom aspektu, tragickog junaka Rasinove tragedije. Venera iz nekih svojih razloga kaznjava citav Fedrin rod. Pasifaja, Fedrina majka, se Venerinom voljom zaljubila u bijelog bika, dozivjela nastrani odnos i rodila Minotaura.

Fedrina sestra, Arijadna se zaljubila u Tezeja koji je na kraju napusta i ostavlja na stijeni. I na kraju ostaje Fedra. Njoj je Venera usadila ljubav prema posinku, Hipolitu, iz dva razloga. Prvi razlog je vec naveden Venerina srdzba prema potomcima boga Sunca. Drugi razlog je to sto Hipolt ne poznaje ljubav. U nekim dijelovima knjige, Hipolit se naziva zenomrzcem. Na kraju, Fedra je ta koja to mora trpjeti. Ona svoju ljubav krije kao zmija noge, boji se ikom reci istinu i otkriti ono sve sto je u dubini duse mori.

Sama se stidi svojih osjecaja i zna da grijesi. Pokusala je udaljiti Hipolita od sebe, misleci da ce to sve promijeniti, ali njena sudbina je nepromjenjiva.

Venerine cari ona ne moze izbrisati. Ona je tragicki junak. Ona se sama bori izmedju moralnog i nemoralnog, te ljubavi koja je tisti, gusi je iznutra. Fedra je cak spremna oduzeti sama sebi zivot, radije nego da padne pod venerine cari i preda se Hipolitu. Nakon niza dogadjaja ona to i cini. Kao i svaki tragicni junak ona na kraju placa visoku kaznu za sto u biti ona i nije kriva, nego je to volja bogova.

U tome lezi tragicnost Fedre. Zasto Rasinova drama ne nosi naziv Hipolit? Zan Rasin je svoju dramu nazvao Fedra zato sto on u svojoj tragediji prikazuje Fedrinu patnju i borbu sa ljubavlju koja je muci, dok je Hipolit prikazan tek kao objekat Fedrine zudnje.

Fedra je tragicki junak ove drame a ne Hipolit. Na kraju knjige oboje umiru, ali razlika je u tome sto Fedra ne umire Hipolitovom krivicom nego Hipolit Fedrinom krivicom. Parovi u drami Drama Fedra je drama u kojoj se moze osjetiti mnogo ljubavi , a tako i ogorcenosti i zlobe. Sto se tice ljubavnih parova koji se spominju u drami prvo mozemo izdvojiti Arijadnu i Tezeja.

Zatim imamo Tezeja i Fedru. Od parova jos mozemo izdvojiti Hipolita i njegovu djevojku Ariciju. To je bila obostrana, velika ljubav. Arijadnin konac- izlaz iz tesko rjesive situacije.

Ljubav u drami Postoje, u zavisnosti od objekta, brojne vrste ljubavi: roditeljska, prijateljska, religiozna, partnerska, narcisticka, bratska U ovom djelu ljubav je neostvarena i nedopustena , te na neki nacin incestuozna. Rasin govori o plantonskoj ljubavi, a to nije ljubav izmedju Fedre i Hipolita ili izmedju Fedre i Tezeja, plantonska ljubav je izmedju Hipolita i Aricije.

To je cista i nevina ljubav jer je to u Hipolitu probudilo osjecaje koje ranije nije poznavao. S druge strane, ljubav koju Fedra osjeca prema Hipolitu je zabranjena, prouzrokovana bozanskim mocima, nesavladiva, razdiruci Fedru i ispunjujuci je ocajem. Fedra osjeca i jednu vrstu ljubavi prema Tezeju, mozda vise postovanje nego ljubav, jer ju je ipak briga sta ce Tezej misliti o njoj.

Kojim to srcem Venera nije zavladala Ljubav je emocija, ali i motiv strast, potreba, teznja , cija je odlika snazna sklonost subjekta prema nekom privlacnom predmetu, pojavi ili bicu.

Ljubav prema drugoj osobi ukljucuje osjecanje njezne privrzenosti , zaokupljenost njenom licnoscu , zainteresovanost za njene potrebe, zelje i misli, nesebicnu brigu za njenu srecu i strasnu zelju da odnosi budu sto prisniji. No vidimo da to nije uvijek tako. Na pocetku djela saznajemo da Venera nije zavladala Hipolitovim srcem. Bila je jako ljuta sto je on ostao predan boginji Artemidi, boginji cednosti, pa je odlucila da ga kazni.

No tako je samo u antickom mitu. Fedra je drama koju je napisao francuski dramaturg Jean Racine, roen u Prvenstveno je bio tragiar ali napisao je i jednu komediju.

Za Racina grka i rimska mitologija bili su velika inspiracija, prvenstveno radi svoje klasine naobrazbe. Zanimljivo je to Fedra na svojoj prvoj premijeri nije doivjela uspjeh zbog toga to je suparnika glumaka grupa nastupila sa predstavom gotovo identinog sadraja.

Nakon toga, Racine je prestao pisati predstave sekularne tematike, te je poeo pisati djela religioznog karaktera, sve dok Fedra je tragedija u 5 inova. Radnja se zbiva na atenskom kraljevskom dvoru u Trezenu, na Peloponekoj obali u junoj Grkoj. Kralj Tezej est mjeseci izbiva iz svojeg doma, dok se u meuvremenu, njegova ena Fedra na dvoru sa Tezejevim sinom Hipolitom. Jednog dana Hipolit priznaje svome uitelju ideju da ide potraiti oca.

U razgovoru ipak otkrije da je pravi motiv njegova ljubav prema Ariciji, jedinoj preivjeloj iz obitelji koju je svrgnuo Tezej. Fedra postaje opinjena svojim posinkom to taji od svih.

U tekom emocionalnom stanju, blizu smrti, Fedra ipak otkriva svojoj slukinji svoje ljubavne probleme. Stiu lane vijesti o Tezejeoj smrti, te da vlast treba preuzeti Hipolit. Slukinja ohrabruje Fedru da se vjena sa svojim posinkom, kako bi osigurala sigurnost svojeg djeteta sa Tezejem.

Aricija svojoj slukinji Ismeni otkriva svoje osjeaje prema Hipolitu, koji se pojavljuje kako bi Ariciji izjavio svoju ljubav. Taj razgovor prekida Fedra koja trai od Hipolita prava za svoje dijete, no u navalu emocija priznaje svoju traginu i skrivenu opinjenost svojim posinkom.

Osjeajui odbacivanje, Fedra nestaje traei ma kojim bi joj Hipolit okonao muke. Hipolitov uitelj donosi vijesti kako bi Tezej mogao biti iv. Fedra prima vijest da se Tezej vraa iv u grad. Tezej je iznenaen hladnim doekom svojeg sina i ene, prvenstveno sina koji je zabrinut zbog Fedrinih prijedloga da preuzme krunu i priznanja ljubavi prema Ariciji, a Fedre koju izjeda krivnja.

Pokuavajui spasiti Fedrin obraz, njena slukinja lae Tezeju da je Hipolit pokuao napastvovati Fedru, za to ga Tezej proganja i poziva se na ispunjenje elje koju mu je obeao Neptun, o sinovoj smrti. Hipolit u navalu bijesa i protesta iznosi svoju ljubav prema Ariciji pred oca i oajan odlazi.

Osjeajui se krivom za Tezejevu kletvu prema Hipolitu, Fedra odlui priznati istinu Tezeju, no kada je ula za ljubav Hipolita prema Ariciji, odlui to preutjeti. Hipolit odlazi obeavi Ariciji da e se vjenati. Tom rastanku tajno svjedoi Tezej, koji nakon toga poinje sumnjati u sinovu krivnju. Odlui ispitati Fedrinu slukinju, no prekasno jer se ona ve bacila u smrt. Hipolitov uitelj nosi vijesti o njegovoj smrti, u borbi sa morskom nemani koju je Hipolit smrtno ranio, isputa krik koji plai Hiplitove konje i koji se daju u panian bijeg zajedno sa Hipolitom u jednopregu.

Zajedno s konjima razbija se o stijene i pogiba. U zavrnoj sceni, Fedra, nakon to je uzela otrov, na samrti priznaje Tezeju istinu. Tezej, kao pokajanje za svoju kletvu nad sinom oprata Ariciji i posvaja je kao svoju ker.

Jean Racine , francuski dramatiar, jedan od velike trojice francuskog klasicistikog kazalita Raine je napisao jednu komediju, 9 profanih tragedija, najee s tematikom iz stare grke ili rimske povijesti, te krajem ivota, na narudbu Dvora, dvije sakralne tragedije po biblijskim motivima iz Starog zavjeta.

Roen u La Ferte-Milonu, proveo je djeatvo u velikom utoitu progonjenog jansenizma, samostanu Port- Royal, gdje je imao vrlo stroge uitelje morala, klasinih jezika i knjievnosti. Sretan zbog uspjeha i vie-manje zanemarivi stroge pouke Port-Royala, stane pohlepno pohaati birani i galantan knjievni svijet, gdje e mu postati prisni prijatelji La Fontaine i Boileau i gdje e upoznati Molirea.

Godine Slijedi Aleksandar Veliki , ak posveen kralju. Nastavio je s tragedijom Andromaha Tragedija doivi trijumf i bude pozdravljena kao remek-djelo.

LEY 5022 CATAMARCA PDF

Fedra Jean Racine

Hipolit naposljetku priznaje pravi razlog njegovog nemira. Aricija je mrska Hipolitovu ocu i Teramen shvati kako je ta ljubav dijelom prkos kralju Tezeju. Naime, stigla je obavijest kako je kralj preminuo. Tezej joj je podario sina koji sada ima pravo na prijestolje. Izmena, njena prijateljica prenijela joj je tu dobru vijest.

BRAINTRUST WHAT NEUROSCIENCE TELLS US ABOUT MORALITY PDF

Fedra-lektira

.

Related Articles