BUDUCNOST JEDNE ILUZIJE PDF

No taj se odnos mijenja okrenemo li se drugim nagonskim zahtjevima. Da bi se to zadovoljenje upotpunilo, potrebna mu je usporedba s drugim kulturama koje su se posvetile drugim djelima i razvile druge ideale. S druge strane, oni mogu s njima biti afektivno povezani i usprkos neprijateljstvu u svojim gospodarima mogu vidjeti svoje ideale. To je jedina metoda njegovog poimanja. Ipak je to malo vjerojatno. No pitanje je da li se tu radi o nekoj promjeni.

Author:Malazil Arashisar
Country:China
Language:English (Spanish)
Genre:Software
Published (Last):3 July 2015
Pages:248
PDF File Size:7.92 Mb
ePub File Size:15.93 Mb
ISBN:631-2-43372-260-4
Downloads:95320
Price:Free* [*Free Regsitration Required]
Uploader:Fenrill



Ehren- fels se zadrava na razlikovanju prirodnog i kulturnog seksualnog morala. Prema njemu, kao prirodni seksualni moral valja razumjeti onaj pod ijom vladavinom ljudski rod moe trajno odrati svoje zdravlje i potvrditi svoju sposobnost za ivot, dok potivanje kulturnog morala daleko vie potie ljude na intenzivniji i produktivniji kulturni rad.

Ova se opreka najbolje moe razjasniti suprotstavljanjem konstitutivnog i kulturnog posje da nekog naroda. Ubudue u, kako bih prosudio vrijednost ovog vanog toka misli, upuivati na spis v. Eh- renfelsa samo u onim momentima na koje se moe nadovezati moj vlastiti prilog ovOj raspravi. Namee se pomisao da zdravlje i sposobnost za ivot pojedinanih ljudi mogu biti pod vladavinom kulturnog seksualnog morala izloeni povredama i da to oteenje individua do kojeg dolazi posredstvom njima nametnutih rtava moe konano dosei tako visok stupanj, da na ovom obilaznom putu bude ugroen i sam krajnji cilj kulture, v.

Prema v. Ehrenfelsu, za vladajui kulturni seksualni moral karakteristian je prijenos femininih zahtjeva na spolni ivot mukarca i zabrana svakog seksualnog openja izuzev brano-monogamnog. Uzimanje u obzir prirodne razlike meu spolovima, svakako bi onda prisiljavalo na to da se prijestupi mukarca kanjavaju manje ri- gorozno i da mu se na taj nain stvarno doputa dvostruki moral. Ali drutvo koje sebi doputa ovaj dvostruki moral, moe dosei istinoljubivost, potenje i ljudskost2 samo u jednoj odreenoj, usko ogranienoj mjeri i mora svoje lanove navoditi na prikrivanje istine, uljepavanje, na samoobmanu, kao i na obmanjivanje drugih.

Kulturni seksualni moral jo tetnije djeluje time to velianjem monogamije sputava faktor virilnog odabiranja iji bi utjecaj jedini mogao postii poboljanje konstitucije, budui da je vitalno odabiranje kod kulturnih naroda ljudskou i higijenom potisnuto na minimum.

Mislim na pospjeenje moderne nervoznosti, te bolesti to se tako brzo iri u naem suvremenom drutvu, a koja se moe svesti upravo na oteenja uzrokovana kulturnim seksualnim moralom. Katkada je ovjek obolio od nervoznosti u prilici da sam, imajui u vidu uzroke svojih patnji, skrene pozornost lijenika na suprotnost konstitucije i zahtjeva kulture.

U tom sluaju on izjavljuje: Svi smo u naoj porodici postali nervozni zato to bismo htjeli biti neto bolje od onoga to nam omoguuje nae podrijetlo. No lijenici su prije svih sami jasno proglasili povezanost rastue nervoznosti s modernim kulturnim ivotom. Nekim izvacima iz izjava istaknutih promatraa pokazat emo u emu oni trae utemeljenje ove zavisnosti. Erb : Pitanje koje smo ranije postavili sada glasi: da li su Vama predoeni uzroci nervoznosti u naem modernom ivotu dani u toliko poveanoj mjeri da objanjavaju znatan porast ove bolesti?

Na to pitanje valja doista bez dvojbe odgovoriti potvrdno, kao to e pokazati letimian pogled na na moderni ivot i njegovo ustrojstvo. Ve iz niza opih injenica jasno proizlazi: izvanredne tekovine novog vijeka, otkria i pronalasci na svim podrujima, odravanje napretka nasuprot rastuoj konkurenciji, sve je to bilo steeno samo zahvaljujui velikom duhovnom radu i samo se njime moe ouvati.

Oslabljeni nervi trae svoj oporavak u pojaanim podraajima, u jako zainjenim uicima, da bi se u tome jo vie zamorili; moderna se literatura preteno bavi najsumnjivijim problemima koji raspiruju sve strasti, osjetilnost i pohlepu za uivanjem i koji pospjeuju obezvreivanje svih etikih naela i svih ideala; ona pred duh itaoca iznosi patoloke likove, psihopatske seksualne, revolucionarne i druge probleme; nametljiva i buna glazba, dana u velikim dozama, uzbuuje i prenadrauje nae uho; kazalita svojim uzbudljivim predstavama zarobljuju sva osjetila, a likovne umjetnosti rado se okreu onom odvratnom, runom i razdraljivom, ne usteui se da pred nae oi a odbojno stvaran nain dovedu ono najgroznije to nudi zbilja.

Tako ve ova opa slika pokazuje niz opasnosti u nar em modernom kulturnom razvoju; u pojedinostima ona bi se mogla dopuniti jo nekim crtama! Binswanger : Posebno je neurastenija oznaena kao posve nova bolest i ve je Beard kojem zahvaljujemo na njenom prvom preglednom prikazu vjerovao da je otkrio novu nervnu bolest koja se razvila osobito na amerikom tlu. Naravno, pretpostavka je bila kriva; no svakako neto znai injenica da je upravo jedan ameriki lijenik, na temelju bogatog iskustva, mogao zapaziti i utvrditi karakteristine crte te bolesti i njene bliske veze s modernim ivotom, s neobuzdanom urbom i gram- zljivou za novcem i posjedom te golemim napretkom na tehnikom polju koji je uinio iluzornim sve vremenske i prostorne prepreke ljudskom saobraanju.

Kraft-Ebing ,11 : U dananje vrijeme nain ivota nebrojeno mnogo kulturnih ljudi ukazuje na obilje antihigijenskih momenata. Kako ti tetni momenti djeluju prije svega i ponajvie na mozak, to bez daljnjega postaje shvatljivo zato se nervoznost rairila na tako fatalan nain.

Upravo u toku posljednjih desetljea izvrene su promjene u politikim i socijalnim, a posebno u trgovakim, industrijskim i agrarnim odnosima kultur12 nih nacija koje su nasilno preinaile poziv, graanski poloaj i posjed.

To se dodue zbilo na tetu nervnog sistema koji je, kako bi udovoljio povienim socijalnim i privrednim zahtjevima, poveao utroak svoje sile naprezanja, a da je pritom toliko potreban odmor ostao mnogostruko nedovoljan. Ovim, kao i mnogim slinim uenjima, ne zamjeram to da su pogrena, ve da se pokazuju nedostatnima za razjanjenje pojedinosti u pojavi smetnji uzrokovanih nervoznou i da isputaju iz vida upravo najvanije od etioloki djelatnih momenata.

Skrenemo li pogled s neodreenih naina na koje se moe biti nervozan i usmjerimo li ga na prave oblike nervoznosti kao bolesti, oteujui utjecaj kulture u bitnome e se reducirati na tetno suzbijanje seksualnog ivota kulturnih naroda ili slojeva posredstvom kod njih vladaj ueg seksualnog morala.

Dokaz za ovu tvrdnju pokuao sam pruiti u nizu strunih radova;4 ovdje ga neu ponavljati, ali ipak elim na ovom mjestu navesti najvanije argumente iz mojih istraivanja. Stroe kliniko promatranje daje nam pravo da razlikujemo dvije grupe bolesnih stanja izazvanih nervozno; ai praVe neuroze j psihoneuroze. Ove neuroze veinom obuhvaene pojmom neurastenije mogu i bez neophodne pripomoi nasljednog optereenja, pri emu oblik oboljenja upravo korespondira s vrstom tih oteenja, tako da je esto dostatna klinika slika kako bi se bez daljnjega zakljuilo na posebnu seksualnu etiologiju.

Dakle, seksualni se inilac moe proglasiti bitnim u prouzroenju pravih neuroza. Kod psihoneuroza vaniji je hereditarni utjecaj, no nije toliko jasno prouzroen je. Ali ista nam je metoda omoguila da upoznamo i te nesvjesne komplekse i pokazala nam da oni, sasvim openito reeno, imaju seksualni sadraj; oni potjeu od seksualnih potre. Dakle, u svim momentima koji oteuju seksualni ivot, suzbijaju njegovu djelatnost i odlau postizanje njegovih ciljeva, moramo ujedno sagledati i patogene inioce psihoneuroza.

Vrijednost teorijskog razlikovanja toksikih i psihoge- nih neuroza nije naravno umanjena injenicom da se na veini nervoznih osoba mogu promatrati smetnje oba podrijetla. Tko je sada spreman traiti sa mnom etiologiju ner- voznosti prije svega u utjecajima koji tetno djeluju na seksualni ivot, taj e htjeti slijediti daljnja ispitivanja. Njihov zadatak je da temu sve vee nervoznosti dovedu u openitiji kontekst. Svaki pojedinac ustupio je dio svoga posjeda, svoje neograniene moi, agresivnih i vindikativnih sklonosti svoje osobe; iz ovih priloga nastao je zajedniki kulturni posjed materijalnih i idejnih dobara.

Osim ivotne nude i obiteljski su osjeaji, izvedeni iz erotike, potakli pojedinane individue na to odricanje. U toku kulturnog razvoja odricanje je stalno napredovalo; svaki njegov pojedinaan napredak sankcionirala je religija; dio zadovoljenja nagona, kojeg se ovjek odrekao, prine- sen je na rtvu boanstvu; tako steeno zajedniko do 14 bro proglaeno je svetim.

Tko zbog svoje nesavitljive konstitucije ne moe sudjelovati u tom suzbijanju nagona, bit e suprotstavljen drutvu kao prestupnik, kao outlow, ukoliko mu njegov drutveni poloaj i njegove izuzetne sposobnosti ne omogue da se probije kao veliki ovjek, kao junak. Seksualni nagon ili, ispravnije reeno: seksualni nagoni, jer analitiko istraivanje ui da je seksualni nagon sastavljen iz mnogih komponenti, iz parcijalnih nagona izobraen.

On kulturnome radu stavlja na raspolaganje izvanredno velike koliine snage; to se dogaa na temelju jedne, u tom nagonu naroito izraene osobitosti prema kojoj je on u stanju pomaknuti postignue svoga cilja, a da u bitnome rie izgubi na intenzivnosti. Ta sposobnost da se izvorno seksualni cilj zamijeni nekim drugim koji nije vie seksualan, ali je psihiki s njime srodan, naziva se sposobnost sublimacije, Nasuprot toj pominosti koja sadri kulturnu vrijednost seksualnog nagona, u njemu se zbivaju i naroito tvrdokorne fiksacije zbog kojih on postaje beskoristan i katkad se izvrgava u takozvane abnormalnosti.

Izvorna jaina seksualnog nagona vjerojatno je u pojedinih individua razliita; iznos pogodan za sublimaciju sigurno je promjenjiv. Pretpostavljamo da je prije svega naslijeena konstitucija ta koja odluuje o veliini onog dijela seksualnog nagona koji e se u pojedinca moi iskoristiti, odnosno pokazati se sposobnim za sublimaciju; ono to se povrh toga sublimira uspijevaju namaknuti utjecaji ivota i intelektualni utjecaj duevnog aparata.

Taj se proces pomicanja sigurno ne moe neogranieno nastaviti ba kao ni pretvaranje topline u mehaniki rad naih strojeva. Za veinu konstitucija odreena mjera izravnog seksualnog zadovoljenja izgleda neminovna, a zanemarivanje te individualno varijabilne mjere osveuje se pojavama ko 15 je zbog njihove funkcionalne tetnosti i subjektivnog karaktera neugode moramo ubrojiti u bolesti.

Nove nam se mogunosti otvaraju ako uzmemo u obzir injenicu da seksualni nagon ovjeka izvorno zapravo ne slui svrsi razmnoavanja ve mu je cilj da na odreene naine pribavi ugodu. Taj stadij nazivanjo.

JJ to- ku tog razvoja jedan e dio seksualnog uzbuenja koje isporuuje vlastito tijelo biti zaprijeen kao neupotrebljiv u funkciji razmnoavanja i u povoljnom sluaju sublimiran. Kulturni rad e snage upotrebljive u svoju svrhu velikim dijelom stei suzbijajui takozvane perverzne dijelove seksualnog uzbuenja. U vezi s ovom povijeu razvoja seksualnog nagona mogue je razlikovati tri stupnja kulture: BrvL. Ako se kao nivo uzme drugi od ovih stupnjeva, morat e se prije svega ustanoviti da jedan broj osoba zbog ustrojstva svoje konstitucije ne moe udovoljiti zahtjevima toga nivoa.

Spomenuti razvoj seksualnog nagona od autoerotizma do objektne ljubavi u cilju spajanja geni 5 Tri rasprave o seksualnoj teoriji Radi se prije svega o ako se izuzmu osobe iji je seksualni nagon openito prejak i nezadriv razliitim vrstama pervertita kod kojih je infantilna fiksacija na prethodni seksualni cilj zaprijeila primat funkciji razmnoavanja te o homoseksualcima ili invertitima kod kojih je, na jo nedovoljno razjanjen nain, seksualni cilj skrenut sa suprotnog spola.

Ukoliko se tetnost obaju naina razvojnih smetnji ispoljava ne- znatnije nego to bi se moglo oekivati, moemo to zahvaliti kompleksnom sastavu seksualnog nagona koji takoer omoguuje da, premda je iz razvoja iskljuena jedna ili vie komponenti nagona, konaan oblik seksualnog ivota jo uvijek ostane upotrebljiv.

Konstitucija zahvaenih inverzijom, homoseksualaca, ak se esto odlikuje seksualnim nagonom koji je naroito podoban za kulturnu sublimaciju. Oni u kojih su perverzije odnosno homoseksualnost obrazovani jae ili skoro iskljuivo, postaju u svakom sluaju socijalno neupotrebljivi i nesretni, tako da se zbog toga i sami kulturni zahtjevi drugoga stupnja moraju priznati kao izvor patnji za izvjesni dio ovjeanstva.

U potonjem sluaju, pri openito slabom seksualnom nagonu, pervertiti- ma polazi za rukom potpuno suzbijanje onih sklonosti koje ih dovode u sukob s moralnim zahtjevima njihovog kulturnog stupnja. Ali to ujedno ostaje, idealno promatrano, jedino to uspijevaju ostvariti, jer e za suzbijanje svojih seksualnih nagona potroiti one snage koje bi inae okrenuli kulturnom radu. Oni kao da su ukoeni u sebi i uzeti prema vanjskom svijetu. Za njih vrijedi ono to emo kasnije ponoviti o apstinenciji mukaraca 17 i ena koja se javlja kao zahtjev treeg kulturnog stupnja.

Kada je rije o intenzivnijem ali perverznom seksualnom nagonu, mogua su dva ishoda. U jprvom, koji neemo dalje promatrati, ljudi zahvaeni perverzijom i dalje ostaju perverzni i moraju snositi posljedice svog odstupanja od kulturnog nivoa.

Drugi sluaj daleko je zanimljiviji tu se, pod utjecajem obrazovanja i socijalnih zahtjeva, doista postie suzbijanje perverznih nagona, ali je nain suzbijanja zapravo laan i bolje ga je nazvati,neuspjelim. Pojave zamjena koje nastupaju uslijed suzbijanja nagona sainjavaju ono to mi opisujemo kao nervoz- nost ili, specijalnije, kao psihoneuroze vidi na poetku.

Neurotian su ona klasa ljudi koji posjedujui konstituciju koja se opire zahtjevima kulture, pod utjecajem tih zahtjeva samo prividno i sve bezuspjenije suzbijaju svoje nagone i koji zbog toga u kulturnom radu mogu sudjelovati samo uz veliki utroak snage osiromaujui pritom svoju unutranjost ili prekidajui povremeno taj rad kao bolesnici. Ali neuroze sam oznaio kao negativ perverzija jer se u njima perverzne pobude nakon potiskivanja ispoljavaju iz duevno nesvjesnog i jer one u potisnutom stanju sadre one iste sklonosti koje pokazuju pozitivne perverzije.

Iskustvo ui da za veinu ljudi postoji jedna granica preko koje njihova konstitucija ne moe slijediti zahtjev kulture. Neurozi podlijeu svi koji bi htjeli biti plemenitiji nego im to njihova konstitucija doputa; oni bi se bolje osjeali kada bi mogli biti loiji. Ukoliko na promatranje uzmemo osobe unutar iste generacije, nai emo nedvosmislenu potvrdu stava da se jperverzija i neuroza jedna prema drugoj odnose kao.

Vrlo esto je, na primjer, brat seksual- fiolSeiverzan, a sestra koja kao ena ima slabiji seksualni nagon, neurotiarka iji simptomi izraavaju iste sklonosti kao perverzije seksualno aktivnijeg brata. Tome odgovara injenica da su mukarci u mnogim porodicama zdravi, ali su u socijalno nepoeljnoj mjeri nemoralni, dok su ene estite i prekomjerno profinjene, ali teko nervozne.

Zahtjev koji kulturni standard postavlja svim osobama, da vode isti seksualni ivot, to jednima zahvaljujui njihovoj konstituciji uspijeva bez muke, dok drugima namee najtee psihike rtve, sainjava jednu od oiglednih socijalnih nepravdi kojoj se moe stati na put uglavnom ignorirajui moralne propise. Kao osnovu naeg dosadanjeg razmatranja uzeli smo, s nae strane suponirani, drugi kulturni stupanj na kojem je strogo zabranjena svaka takozvana perverzna seksualna djelatnost, dok su, nasuprot tome, slobodno doputeni oni seksualni odnosi koji se smatraju normalnima.

Otkrili smo takoer da pri toj raspodjeli seksualne slobode i seksualnog ogranienja jedan broj individua biva odgurnut na stranu kao perverzan, dok drugi koji se trude da ne budu perverzni, iako bi to prema svojoj konstituciji trebali biti, podlijeu nervoznosti.

Sada je lako predvidjeti uspjeh koji e se postii ukoliko se dalje ogranii seksualna sloboda i zahtjev kulture podigne na nivo treeg stupnja, dakle, ukoliko se strogo zabrani svaka seksualna aktivnost izvan legitimnog braka.

Izvanredno e se poveati broj onih jakih individua koje se otvoreno suprotstavljaju zahtjevu kulture, ali isto tako i broj onih slabijih koji u sukobu izmeu pritiska kulturnih utjecaja i otpora svoje konstitucije bjee u neurotina bolesna stanja. Pokuajmo odgovoriti na tri pitanja koja se ovdje javljaju: 1 koje zadatke pojedincu postavlja kulturni zahtjev treeg stupnja, 2 da li bi doputeno zakonito seksualno zadovoljenje moglo na odgovarajui nain nadoknaditi sve.

Odgovor na prvo pitanje dotie esto obraivan problem seksualne apstinencije koji ovdje neemo do kraja iscrpsti. Ono to na trei kulturni stupanj zahtijeva od pojedinca je, za oba spola, apstinencija do braka, odnosno doivotna apstinencija za sve one koji nikada nee stupiti u zakoniti brak. Tvrdnju, koja je po volji svim autoritetima, da seksualna apstinencija nije tetna i da je ak nije teko provesti, lijenici takoer mnogostruko zastupaju.

Moe se rei da je zadatak svladavanja jednog tako monog poriva kao to je seksualni nagon na drugi nain, a ne zadovoljenjem, takav da iskoritava sve snage jednog ovjeka. Svladavanje sublimacijom, dakle skretanjem snaga seksualnog nagona od seksualnog prema viim; kulturnim ciljevima, uspijeva manjem broju ljudi i to samo povremeno, odnosno najtee u doba uzavrelih mladenakih snaga. Veina ostalih postaje neurotina ili trpi tetu na neki drugi nain. Iskustvo pokazuje da konstitucija veine osoba koja sainjavaju nae drutvo nije dorasla zadatku apstinencije.

Onaj tko bi obolio i pri blaem seksualnom ogranienju, obolijeva pod zahtjevima naeg dananjeg kulturnog seksualnog morala jo bre i jo intenzivnije jer mi, usprkos injenici da je normalna seksualna tenja ugroena pogrenim sklonostima i razvojnim smetnjama, ne poznajemo bolje sigurnosti od one koju prua SEtmo seksualno zadovoljenje. Ali i oni koji bi i pri zahtjevima drugog kulturnog stupnja ostali zdravi, sada u velikom broju podlijeu neurozi. Tko je uspio proniknuti u odnose koji uzrokuju nervoznost, ubrzo je doao do uvjerenja da porast ove bolesti u naem drutvu potjee od poveanja seksualnog ogranienja.

Time smo se primakli pitanju da li seksualni odnosi u zakonitom braku mogu ponuditi potpunu naknadu za predbrano ogranienje. Graa potrebna da se na to pitanje negativno odgovori tako je obilna da nam je dunost iznijeti je u najsaetijem obliku.

Sjetimo se prije svega injenice da na kulturni seksualni moral sam ograniava seksualne odnose u braku tako to mua i enu prisiljava da se zadovolje najee vrlo malim brojem roene djece. Ako se to uzme u obzir, zadovoljavajui seksualni odnosi u braku postoje samo nekoliko godina, naravno, izuzimajui vrijeme koje iz higijenskih razloga zahtijeva obazrivost prema eni.

Brak e zakazati nakon tri, etiri ili pet godina ukoliko je bio sklopljen sa ciljem da se zadovolje seksualne potrebe; jer sva dosadanja kontracepcijska sredstva sada zagoravaju seksualni uitak, smetaju finijoj osjetljivosti obiju strana ili ak izravno izazivaju bolest; sa strahom od posljedica spolnih odnosa najprije nestaje tjelesna njenost koju suprunici osjeaju jedan prema drugome, a zatim esto i duevna naklonost iji je zadatak bio da preuzme nasljee poetnih burnih strasti.

U duevnom razoaranju i tjelesnom odricanju koji na taj nain postaju sudbinom veine brakova, ponovo su obje strane dovedene u ono predbrano stanje, ali sada osiromaene za jednu iluziju i iznova upuene na svoju vrstinu ijom pomoi su ovladale seksualnim nagonom i skrenule ga s puta zadovoljenja.

Neemo dalje istraivati koliko taj zadatak uspijeva izvriti mukarac u zreloj ivotnoj dobi; iskustvo govori da se sada esto slui jednim dijelom seksualne slobode koji mu, iako samo preutno i preko volje, osigurava i najstroi seksualni poredak: taj dvostruki moral koji u naem drutvu vai za mukarca najbolja je potvrda da samo drutvo koje je donijelo te propise ne vjeruje u njihovu provedivost.

IS 2048 KEYWAY PDF

Budućnost jedne iluzije

.

BILL BRUFORD WHEN IN DOUBT ROLL PDF

Budućnost jedne iluzije i drugi spisi

.

Related Articles